27.3 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 160/13)
Narodne Novine
Na temelju članka 140. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 73/2013, 99/2013 – Rješenje USRH, 148/2013 i 153/2013 – Rješenje USRH) ministar financija donosi
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST
Članak 1.
U Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 79/2013 i 85/2013 – ispravak) članak 5. mijenja se i glasi:
»(1) Ako tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima iz članka 6. stavka 5. Zakona obavljaju djelatnosti ili transakcije u okviru svog djelokruga ili ovlasti ne smatraju se poreznim obveznicima. Ako bi neoporezivanje tih djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja navedena tijela smatrat će se poreznim obveznicima.
(2) U slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.
(3) U slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju gospodarsku djelatnost iz članka 6. stavka 2. Zakona koja uključuje i djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako te djelatnosti obavljaju u zanemarivom opsegu.
(4) Smatra se da tijela iz članka 6. stavka 5. Zakona obavljaju djelatnost iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u zanemarivom opsegu, ako vrijednost obavljenih isporuka u okviru tih djelatnosti, u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona.
(5) Ako tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdi da tijelo iz stavka 1. ovoga članka znatno narušava načela tržišnog natjecanja, Porezna uprava donijet će rješenje da je to tijelo porezni obveznik za te djelatnosti ili transakcije.«.
Članak 2.
U članku 7. stavku 2. iza broja: »154.« dodaju se riječi: »i 186.«.
Članak 3.
U članku 8. stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.
Članak 4.
U članku 21. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Ovršno tijelo koje u postupku ovrhe provodi prodaju dobara obvezno je kopiju dokumenta o prodaji dobara dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju iz članka 75. stavka 3. točke d) Zakona.«
Članak 5.
U članku 28. stavku 4. riječ: »točke« zamjenjuje se riječi: »stavka«.
Članak 6.
U članku 32. stavku 2. točki a) brišu se riječi »drugom, odnosno«.
Članak 7.
U članku 33. stavku 2. točki 1. iza riječi: »čišćenja zgrada« briše se zarez i riječi: »iznajmljivanje izložbenih površina na sajmovima, postavljanje izložbenih mjesta«.
Članak 8.
U članku 34. u stavku 3. riječ: »usluga« zamjenjuje se riječi: »isporuka«.
Članak 9.
Članak 35. mijenja se i glasi:
»(1) Mjesto obavljanja telekomunikacijskih usluga i usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, osim svih prijevoznih sredstava, osobama koje nisu porezni obveznici i nemaju sjedište u Europskoj uniji je izvan Europske unije, ako se te usluge stvarno koriste izvan Europske unije.
(2) Mjesto obavljanja telekomunikacijskih usluga i usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, osim svih prijevoznih sredstava, osobama koje nisu porezni obveznici i nemaju sjedište u Europskoj uniji je u tuzemstvu, ako se te usluge stvarno koriste u tuzemstvu.«.
Članak 10.
Članak 36. mijenja se i glasi:
»(1) Oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene.
(2) Obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga.
(3) Ako je oporezivi događaj nastao, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj. Obveza obračuna PDV-a nastaje u visini PDV-a koji bi bio zaračunan da su za sve isporuke obavljene tijekom obračunskog razdoblja izdani računi. Ove odredbe ne primjenjuju se na usluge za koje je primatelj obvezan platiti PDV te na isporuke dobara unutar Europske unije oslobođene PDV-a prema članku 41. Zakona i premještanje dobara u drugu državu članicu radi obavljanja gospodarske djelatnosti.
(4) Usluge su obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja, obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunana ili nije. Ako porezni obveznik ugovori plaćanje usluge koje ovisi o ishodu sudskog postupka PDV se obračunava u trenutku naplate.
(5) U graditeljskoj djelatnosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju prijenosa porezne obveze iz članka 75. stavka 3. Zakona.
(6) Rok plaćanja, odgoda plaćanja ili kreditiranje ne utječu na nastanak obveze obračuna PDV-a.
(7) Kod financijskog leasinga ili najma predmeta dugotrajne imovine, kod kojeg primatelj leasinga snosi troškove amortizacije i može steći pravo vlasništva nad tim predmetom, obveza obračuna PDV-a za ukupnu vrijednost leasinga ili najma nastaje istekom obračunskog razdoblja u kome je isporučeno dobro – predmet najma. Kod operativnog leasinga ili najma kod kojeg davatelj leasinga snosi troškove amortizacije predmeta leasinga i primatelj leasinga nema opciju kupnje, obveza obračuna PDV-a nastaje za dio najamnine koji se odnosi na obračunsko razdoblje odnosno u visini jedne mjesečne rate. Ako rate nisu utvrđene za obračunska razdoblja već za neka druga razdoblja, preračunavaju se za obračunska razdoblja.
(8) Ako se manjak dobara utvrdi popisom dobara obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada je manjak utvrđen.
(9) Ako je porezni obveznik izdao račun, a nije isporučio dobra ili obavio uslugu, ne nastaje obveza obračuna PDV-a ako izdani račun stornira. Ako račun nije storniran porezni obveznik koji ga je izdao obvezan je obračunani PDV platiti sukladno članku 79. stavku 11. Zakona.«.
Članak 11.
U članku 37. ispred riječi: »Za primljene« stavlja se oznaka stavka koja glasi: »(1)«.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Prilikom utvrđivanja obveze obračuna PDV-a kod predujmova koristi se preračunana stopa PDV-a.«.
Članak 12.
U članku 38. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Odredbe o nastanku obveze obračuna PDV-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na jednak se način primjenjuju za predujmove u vezi s uslugama za koje je PDV obvezan platiti primatelj usluge, a koje mu obavi porezni obveznik bez sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu.«.
Članak 13.
U članku 39. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Navedeno se odnosi i na usluge povezane s uvozom ili izvozom dobara, koje su oslobođene plaćanja PDV-a u skladu s člankom 45. stavkom 1. točkom 4. Zakona.«.
Članak 14.
U članku 40. stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Kad porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj obavi usluge tuzemnom poreznom obvezniku oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada su usluge obavljene.«.
Članak 15.
U članku 41. stavku 3. iza riječi: »opreme« dodaje se zarez i riječi: »provizije, troškovi pakiranja«.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Naknadom se smatraju i iznosi posebnih poreza, trošarina, pristojbi, carina, osim PDV-a, koji se uračunavaju u vrijednost isporuke i zaračunavaju kupcu.«.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
»(5) Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije utvrđuje se temeljem istih elemenata iz članka 33. Zakona koji se koriste za određivanje porezne osnovice za isporuke istih dobara u tuzemstvu. U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi posebnih poreza, trošarina i pristojbi koji se plaćaju pri stjecanju dobara iz druge države članice.«.
Članak 16.
Članak 47. mijenja se i glasi:
»(1) PDV po stopi 5% plaća se na:
a) sve vrste kruha,
Pod kruhom se u smislu ove točke smatraju sve vrste ispečenog kruha (pšenični, raženi, ječmeni, kukuruzni, kruh od heljde, kruh od soje, kruh od posija i kruh od krumpira) koji se stavlja u promet pod nazivom kruh bijeli, polubijeli, crni, peciva i drugi pekarski proizvodi kao što su kifle, pereci, žemlje, pogače, lepinje, kajzerice, osim svih vrsta kolača, bureka i ostalih pekarskih i slastičarskih proizvoda.
b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje) koje se u promet stavlja pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), te hranu za dojenčad koja služi kao potpuna zamjena za majčino mlijeko u skladu s posebnim propisima,
c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima.
Knjiga je sukladno definiciji UNESCO-a »duhovno-tvarna tvorevina koja nastaje kao zajednički rezultat djelatnosti autora, izdavača i grafičke industrije. U tehničkom smislu knjiga se sastoji iz savijenih i sašivenih ili lijepljenih dijelova tiskanih araka i poveza. Otisnuti dijelovi knjige su naslovne stranice (preliminarni – nulti otisak) i tekstualni dio s diobom na poglavlja.
Knjigama se u smislu ove točke smatraju neperiodične tiskovine koje imaju istodobno sva tri sljedeća obilježja:
1. imaju stručni, znanstveni, umjetnički, kulturni i obrazovni sadržaj a ne smiju imati promidžbeni sadržaj. (Promidžbenim sadržajem smatra se onaj sadržaj u kojem se kao pretežiti dio (više od 50%) pojavljuju promidžbene poruke),
2. izrađene su u tehničkom smislu u obliku knjige, otisnute na arcima papira, ili nositeljima teksta kao što su CD, DVD ili u obliku slobodnih listova,
3. imaju najmanje 49 stranica (definicija UNESCO-a) ne računajući korice i naslovnu stranicu, osim dječjih knjiga – bojanki, slikovnica bez teksta te tiskanih nota i umetaka za knjige u obliku slobodnih listova koji mogu imati i manje od 49 stranica. Dječjim knjigama razumijevaju se i bojanke kao i slikovnice bez teksta.
Knjigama se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne smatraju: telefonski imenici, vozni redovi, cjenici, kalendari, rokovnici, različiti prospekti, katalozi, turistički vodiči turističke karte, mape, izvješća o poslovanju trgovačkih i ostalih društava, prigodni prezentacijski materijali u obliku knjige te drugi informativni materijal.
Udžbenicima se u smislu ove točke smatraju nastavna sredstva izrađena u svezi s odgovarajućim nastavnim planom i programom, neovisno o broju stranica (temeljna knjiga, skripta, priručnik, radna bilježnica, vježbenica, lektira i dr.) otisnuta na papiru ili na već navedenim nositeljima teksta, koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
U smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se da su knjige i udžbenici dobro tek u trenutku kada ih kao u cijelosti dovršenu knjigu nakladnik isporučuje u tuzemstvu, odnosno u svim drugim isporukama nakon toga.
d) lijekove određene u skladu s Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Pravilnikom o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se i proizvodi koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantati, prema Listi proizvoda koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo,
1Kuntscher, Rusch, Ender, medularni itd...
2Torakalni, redon, Pundentz, PTC, itd...
3za srčane stimulatore i ostale elektronske implantate
4baklofenska pumpa, morfijska pumpa, inzulinska pumpa, itd...
5srca (pacemaker, cardioconverter – defibrilator), živčanog sustava (mozga, živca), sfinktera, itd.
6vaskularne, neurokirurške, itd...
7zglobova, dojke, krvnih žila, srednjeg uha, testisa, ezofagealne itd...
8kardiovaskularni, arterijski, peritonejski, lyodura, lyoplant, lyostypt, drenažni itd...
9endotrahealne, vaskularne (arterijske i venske) itd...
10ventrikularni Pudentz, subclavia, ureteralni itd...
11za herniju, za protruziju acetabuluma, prolenske, za mandibulu, hemostatske itd...
12Rutenijske pločice, radioaktivni umetci itd...
13 valvularni, endoskopski, osteosintetski itd...
14 IUD, koštani ekspanderi, čeljusni itd...
15mitralna, aortalna, Pudentzova, itd...
16za šivanje, za fiksaciju, za serklažu, za vezivanje, za ligaturu itd...
17materijali za ispune, navlake, mostove; paste za punjenje, gutaperke, radikularni kolčići, dentalne legure, implantati, keramike, nadomjesci za kost, akrilati, gingivalne membrane i zavoji itd...
Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se ostali medicinski proizvodi za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te stupca 3 Popisa dentalnih pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine iz članka 39. stavka 1. točke e) Zakona i pomagala s Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pod sljedećim nazivima: akumulator, vanjska zadnja guma, vanjska prednja guma, zračnica zadnja, zračnica prednja, puna guma prednja, puna guma zadnja, akumulator za elektromotorna invalidska kolica, tamna stakla, obično prozirno staklo, baterija 675A, baterija 675SP, baterija 312A, baterija 230A, baterija 13A, baterija LR-6, mikrofon, slušalica, kućište pomagala, preklopnik, potenciometar, ovjes vibratora, ovjes mikrofona, ovjes slušalice, kabel unutar slušnog pomagala, zvukovod, ušna kukica, pločica pojačala, mekana membrana, membrana vibratora, gornji dio uređaja, magnet, taster, zavojnica, poklopac akumulatora, pojačalo, regulator glasnoće, akumulatorska baterija, punjač baterije, zaštitni podmetač za krevet raznolikih veličina za jednokratnu uporabu, vlasulja za žene s kratkim vlaknom, vlasulja za žene s dugim vlaknom, vlasulja za muškarce i vlasulja za djecu,
f) znanstvene časopise,
g) kino ulaznice,
h) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju.
Novinama koje uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju smatraju se one novine u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja.
(2) PDV se plaća po stopi 13% na:
a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora te iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma. Objektima slične namjene smatraju se sve vrste komercijalnih ugostiteljskih objekata. Smještajem u smislu ovoga Pravilnika smatra se noćenje i dnevni boravak u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata.
Usluga pansiona obuhvaća smještaj (noćenje) i tri obroka (doručak, ručak i večeru), a polupansion smještaj (noćenje) s doručkom i jednim od ostalih obroka.
Komercijalnim ugostiteljskim objektima u smislu ovoga Pravilnika smatraju se: hoteli, apart-hoteli, turistička naselja, turistički apartmani, pansioni, guest – house, kampovi, kamp naselja, kampirališta, kuće za odmor, sobe za iznajmljivanje, apartmani i studio – apartmani, prenoćišta, odmarališta, hosteli, planinarski domovi, lovački domovi, objekti za robinzonski smještaj i plovni objekti nautičkog turizma – brodovi ili brodice koji su prilagođeni i opremljeni za višednevni boravak posade i turista na krstarenjima i kružnim putovanjima.
b) usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima kao i pripremanjem i usluživanjem bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima u smislu članka 38. stavka 3. točke b) Zakona ne smatra se isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića, ali bez ikakvih dodatnih usluga,
c) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 1. točke h) ovoga članka, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,
Novinama i časopisima koji uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju smatraju se one novine i časopisi u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja.
d) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu s Pravilnikom o jestivim uljima i mastima i Pravilnikom o uljima od ploda i komine maslina,
e) dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, u skladu s Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,
f) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži. Pod isporukom vode smatraju se usluge neposredno vezane uz isporuku vode odnosno obavljanje vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje odnosno isporuka do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika,
g) bijeli šećer od trske i šećerne repe. Bijelim šećerom od trske i šećerne repe smatra se šećer namijenjen za konzumaciju koji se stavlja na tržište u kristalnom obliku,
h) ulaznice za koncerte.
(3) PDV na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi 25% na poreznu osnovicu (naknadu).
(4) Ako se iz naknade u kojoj je sadržan PDV mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana porezna stopa na sljedeći način:
preračunana stopa PDV-a = stopa PDV-a x 100
100 + stopa PDV-a
(5) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 25% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 20%.
(6) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 13% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 11,5044%.
(7) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 5% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 4,7619%.«.
Članak 17.
U članku 58. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
»(5) Oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona odnosi se na obrazovanje u vezi s nastavnim programima koje donose nadležna ministarstva.«.
Članak 18.
Iza članka 63. dodaje se naslov: »1.14. Usluge usko vezane uz sport ili tjelesni odgoj« i novi članak 63.a koji glasi:
»Članak 63.a
Primatelji usluga iz članka 39. stavka 1. točke m) Zakona su osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski.«.
Članak 19.
Naslov iznad članka 64. mijenja se i glasi: »1.15. Posebne odredbe«.
Članak 20.
Naslov iznad članka 85. mijenja se i glasi: »4.8.2. Sjeme, gnojiva i proizvodi za tretiranje tla i uroda«.
U članku 85. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 9. Zakona primjenjuje se na sjeme, gnojiva i proizvode za tretiranje tla i uroda namijenjenih za uporabu na imanju koje se nalazi u pograničnom području Republike Hrvatske, u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz pograničnog područja susjedne zemlje.«
Članak 21.
U članku 101. točki a) riječi: »privatnih promidžbenih reklama« zamjenjuju se riječima: »komercijalnih oglasa«.
Članak 22.
Iza članka 107. dodaje se naslov: »4.14.9. Oslobođenja za uvoz dobara radi isporuke dobara unutar Europske unije« te novi članak 107.a koji glasi:
»Članak 107.a
U slučaju uvoza dobara iz članka 44. stavka 1. točke 26. Zakona porezni obveznik je oslobođen plaćanja PDV-a pri uvozu, ako u trenutku uvoza Carinskoj upravi dostavi svoj PDV identifikacijski broj koji mu je izdan u Republici Hrvatskoj. Ako je porezni obveznik imenovao poreznog zastupnika tada je porezni zastupnik u trenutku uvoza obvezan Carinskoj upravi dostaviti svoj PDV identifikacijski broj i PDV identifikacijski broj zastupanog poreznog obveznika koji mu je izdan u Republici Hrvatskoj.«.
Članak 23.
U članku 108. stavku 3. prva rečenica mijenja se i glasi: »Da je obavljena izvozna isporuka (izvoz) porezni obveznik dokazuje carinskom deklaracijom, odnosno u slučaju elektronskih deklaracija elektronskom porukom IE599 iz automatiziranog sustava izvoza (ECS sustava) kojom se potvrđuje da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo područje Europske unije.«.
Članak 24.
U članku 109. stavku 4. u zagradi riječ: »jedinstvenu« briše se.
Članak 25.
U članku 110. stavku 1. prva rečenica mijenja se i glasi: »Isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe, koja putnici u okviru putničkog prometa prevezu ili iznesu iz Europske unije oslobođene su PDV-a.«.
U stavku 2. točka c) mijenja se i glasi:
»c) da je kupac ili netko u njegovo ime prevezao dobra kupljena u Republici Hrvatskoj na područje izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka,«.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Na zahtjev kupca koji nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije, prodavatelj izdaje Obrazac PDV-P. Obrazac PDV-P popunjava se u tri primjerka od kojih se jedan primjerak (izvornik) daje kupcu, jedan primjerak prodavatelj odlaže u svoju dokumentaciju, a jedan primjerak ostaje Carinskoj upravi.«.
Članak 26.
U članku 116. stavku 2. riječi: »preinake i održavanje« zamjenjuju se riječima: »preinake, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje«.
U stavku 4. riječ: »letjelica« zamjenjuje se riječi: »zrakoplova«, a riječ: »letjelicama« zamjenjuje se riječi: »zrakoplovima«.
U stavku 5. riječ: »letjelica« zamjenjuje se riječi: »zrakoplova«.
U stavku 6. riječ: »letjelica« zamjenjuje se riječi: »zrakoplova«.
Članak 27.
U članku 118. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja podliježu trošarinama smatra se prostor koji je određen kao trošarinsko skladište u skladu s posebnim propisom o trošarinama. Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se prostor koji je određen kao porezno skladište u skladu s propisom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.«.
Članak 28.
Iznad članka 119. dodaje se naslov koji glasi: »7.2.2. Izdavanje odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta«.
Članak 119. mijenja se i glasi:
»(1) Ovlašteni držatelj poreznog skladišta je osoba kojoj je izdano odobrenje za držanje poreznog skladišta.
(2) Ako je porezni obveznik ishodio odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta u skladu s posebnim propisom o trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se da ima odobrenje i za držanje poreznog skladišta u smislu Zakona ako se radi o istim dobrima te se na njega primjenjuju odredbe propisane posebnim propisom o trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića. U slučaju da porezni obveznik u istom poreznom skladištu smješta i dobra koja nisu dobra koja podliježu trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića obvezan je od Porezne uprave ishoditi odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta za ta dobra.
(3) Pravna ili fizička osoba koja želi biti ovlašteni držatelj poreznog skladišta (u daljnjem tekstu: ovlašteni držatelj) koje nije skladište za trošarinska dobra ili kavu i bezalkoholna pića mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta (u daljnjem tekstu: odobrenje) nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu u Republici Hrvatskoj.
(4) Zahtjev za izdavanje odobrenja, osoba iz stavka 3. ovoga članka podnosi u pisanom obliku u dva primjerka, a isti mora sadržavati sljedeće:
1. podatke o podnositelju zahtjeva (naziv/ime, adresu, osobni identifikacijski broj (OIB) i podatke za kontakt),
2. ime i prezime te osobni identifikacijski broj osobe koja će biti odgovorna za rad poreznog skladišta,
3. podatke o mjestu poreznog skladišta,
4. vrstu i trgovački naziv dobara koja će se smještati u porezno skladište,
5. opis prostora koji je predviđen za porezno skladište,
6. potvrdu nadležnog tijela o zadovoljavanju minimalnih tehničko-tehnoloških uvjeta za skladištenje.
…