Kružne prijevare predstavljaju jedan od najvećih poreznih problema s kojima se suočavaju države članice u Europskoj uniji. Procjenjuje se da je izravna šteta koju godišnje prouzroče kružne prijevare na razini EU oko 100 milijardi eura. Stoga, nacionalne porezne uprave ulažu velike napore s ciljem njihova otkrivanja i sprečavanja kako bi zaštitile javne financije, s obzirom da prihodi od PDV-a predstavljaju jednu od najznačajnijih stavki državnih proračuna, poduzimanjem različitih mjera, te uvođenjem sustava koji omogućavaju pravovremeno otkrivanje takvih vrsta prijevara. S ubrzanim razvojem digitalnih tehnologija i sve sofisticiranijim oblicima kriminalnih radnji, njihovo otkrivanje postaje sve zahtjevnije i teže, te se u većini slučajeva otkrivaju tek nakon što državni proračun bude oštećen.
Pojam i nastanci kružnih prijevara
Kružna prijevara predstavlja najteži oblik porezne prijevare u Europskoj uniji, te jedan od najznačajnijih oblika tzv. MTIC fraud prijevara (prijevara unutar zajednice putem trgovca koji nestaje).
Uključuje sljedeće obvezne elemente: transakcije poduzeća u najmanje dvije države članice, veliki broj kupoprodajnih transakcija više poduzeća u kratkom razdoblju kako bi se prikrilo stvarne namjene, te najmanje jednog nestajućeg trgovca tzv.missing tradera.[1]
Kružne prijevare pojavile su se radi određenih nedostataka u europskom poreznom sustavu, omogućavaju poduzećima iskorištavanje takvog sustava za počinjenje prijevara, odnosno od 1. siječnja 1993g. (ukidanjem carinskih kontrola) od kada je osnovano zajedničko tržište, uspostavom prijelaznog sustava pod kojim se…
